Zemaljski sabor je centralni zakonodavni organ u parlamentarnom sistemu zemlje.
Zadaćam Zemaljskoga sabora broju uz zakonodavstvo (legislativa) i različna prava kontrole po mjeri Zemaljskoga ustava.
Gradišćanski Zemaljski sabor sastoji se od 36 kotrigov ke Zemaljski narod odibere za pet ljet u jednaki, neposredni, slobodni, tajni i lični izbori po proporcionalnom sistemu i ki pri svojem poslovanju kot poslaniki nisu vezani na nikakov nalog.
Sidišće Zemaljskoga sabora je Željezno. Po svojem konstituiranju se Zemaljski sabor sastane pri spravišću na javne sjednice u dvorani za sjednice Zemaljskoga sabora, a me tim tanaču odbori Zemaljskoga sabora.
Poslaniki odiberu iz svojih redov predsjednika Zemaljskoga sabora. Poslaniki iste vabeće stranke imaju pravo udružiti se u klube. Svaki klub si odibere predstojnika.
Predsjedniki Zemaljskoga sabora sastavljaju skupa s predstojniki klubov predsjedničku konferenciju.
Zemaljski sabor se sastoji od 36 poslanikov ke odiberu po temelju jednakih, neposrednih, slobodnih, tajnih i ličnih izborov po proporcionalnom sistemu.
Pri izbori u Zemaljski sabor imaju sve žene i svi muži pravo glasovanja (aktivno izborno pravo) ki su završili na dan izborov 16. ljeto života, ki imaju na odredjeni termin austrijansko državljanstvo, ki nisu isključeni od prava glasovanja (sudska odsuda ili naredba) i ki imaju prebivališće u nekoj općini Gradišća.
Za Gradišćanski zemaljski sabor (pasivno izborno pravo) se moru odibrati sve žene i svi muži ki imaju pravo glasovanja i ki su izvršili na dan odibiranja 18. ljeto života.
Predsjednik staroga Zemaljskoga sabora mora sazvati novo odibrani Zemaljski sabor u roku od osam tajednov po izbori. Ovu sjednicu novoga Zemaljskoga sabora otvori stari predsjednik i pelja predsjedničtvo do izbora novoga predsjednika.
U prvoj sjednici moraju poslaniki u Zemaljski sabor na zapovid predsjednika staroga Zemaljskoga sabora svetačno obećati da ćedu ostati vjerni Republiki Austriji i Gradišću i da nećedu prekršiti ovo obećanje, da ćedu se potpuno držati zakonov i da ćedu savjesno ispunjavati svoje obaveze. Potom odibere Zemaljski sabor predsjednika, drugoga i tretoga predsjednika Zemaljskoga sabora.
Novo odibrani predsjednik preuzme po prisegi predsjedničtvo i pelja izbore Zemaljske vlade (Zemaljski poglavar, zamjenik Zemaljskoga poglavara i ostali Zemaljski savjetniki) kot i trih iz Gradišća poslanih kotrigov i nadomjesnih kotrigov saveznoga vijeća.
Predsjednik sazove Zemaljski sabor svako ljeto na redovno spravišće, a unutar spravišća na pojedine sjednice.
Redovno spravišće ne smi početi pred 15. septembrom i ne smi durati duglje od 1. augusta. Izvan toga more predsjednik sazvati Zemaljski sabor i na izvanredna spravišća ako to potribuje Zemaljska vlada ili šestina kotrigov Zemaljskoga sabora.
Sjednice Zemaljskoga sabora su principijelno javne. Javnost je isključena ako to predsjednik ili šestina nazočnih kotrigov Zemaljskoga sabora potribuje i Zemaljski sabor to zaključi po odstranjenju slušateljev.
Poslovni imunitet
Pri izvršavanju svojega mandata poslaniki u Zemaljski sabor nisu vezani na naloge i imaju pravo na osobni imunitet.
To znači da kotrigi Zemaljskoga sabora nikada ne moru biti odgovorni za glase dane u obavljanju svojih dužnosti, a Zemaljski sabor je more proglasiti odgovornim samo za usmene i pisane izjave dane u obavljanju svojih dužnosti.
Dalje se moru zbog kažnjivoga čina samo onda prez odobrenja Zemaljskoga sabora sudski ili službeno proganjati, ako čin očigledno ne stoji u vezi s političkim djelom odgovarajućega poslanika; drugačije triba sud ili vlast odobrenje Zemaljskoga sabora. Samo ako ga ulovu pri činu se smi sudski proganjati prez odobrenja Zemaljskoga sabora.
Svaki poslanik je dužan diozeti na sjednica Zemaljskoga sabora i odbori u ke su ga odibrali. S pristupom u Zemaljski sabor su kotrigi Zemaljskoga sabora na zapovid predsjednika staroga Zemaljskoga sabora svetačno obećali da ćedu ostati vjerni Republiki Austriji i Gradišću i da nećedu prekršiti ovo obećanje, da ćedu se potpuno držati zakonov i da ćedu savjesno ispunjavati svoje obaveze.
Predhodno tanačenje u sjednica klubov i djelatnih krugov je značajan dio djela poslanikov. Obično izvršava najveći dio poslanikov i još neko drugo zvanje. Kroz kontakt sa stanovničtvom, osebujno u pojedini kotari, kot i gradi, tržišći i općina zemlje, se poslaniki bavu različnimi prošnjami i pobudami i je moru uplesti u djelo Zemaljskoga sabora. Čudakrat preuzmu poslaniki zadaće u općina.
Pojedinim poslanikom pripada pravo držati govor u Zemaljskom saboru i u odbori. U Zemaljskom saboru i u odbori, u ke su je odibrali, imaju pravo na glasovanje. Pri sjednici Zemaljskoga sabora moru poslaniki pri upitnoj uri staviti kratka usmena pitanja na kotrige Zemaljske vlade. Svaki pojedini poslanik more staviti pismeno pitanje na kotriga vlade o posli ki spadju u nadležnost izrvršavanja organov zemlje ili ako su od opće zemaljsko-politične važnosti.
Zadaće Zemaljskoga sabora
Vršenje kompetencije zakonodavstva je glavna zadaća Zemaljskoga sabora. Samo on je nadležan za izdanje Zemaljskih zakonov.Kroz imenovanje kotrigov saveznoga vijeća utiče i na zakonodavstvo države. Zemaljski sabor ima zadaću suradjivati pri izvršavanju i pri kontroli izvršavanja.
U sljedeći područji ima Zemaljski sabor med drugim kompetenciju zakonodavstva:
- Zemaljski ustav, izbori, narodna potribovanja, referendumi i narodna ispitivanja na području zemlje i općine
- organizacije zemaljske oblasti
- općinsko pravo
- financijsko pravo, zemaljske i općinske daće, daće uprave i takse
- lokalna sigurnosna policija, ognjobranci, civilna obramba, pomoć u katastrofa, obramba mladine
- zaklade i fondi
- školstvo, posli čuvarnic, potpomaganje športa
- poljodjelstvo i šumarstvo, zaštita prirode, obramba živin, lov i ribarstvo, obramba raslin i obramba polja, uzgoj životinj, agrarna reforma, zemljišni promet, šumsko pravo, vodno pravo
- kulturni posli, muzičke škole i škole za plesanje, organizacija priredbov, posli kina
- turistički posli, posli kura, elektricitet
- prostorno uredjenje, propis za gradjenje, potpomaganje stanogradnje, ulično pravo
- starateljstvo za mladinu, socijalna pomoć, pripomoć za podvaranje, bolnice, služba spašavanja
Zemaljski sabor utiče u odredjenoj mjeri na izvršenje ko izvrši Zemaljska vlada, pokidob odibere člane Zemaljske vlade.
Posebno sudjelovanje na izvršenju redi Gradišćanski ustav toliko da se Zemaljski proračun (budžet), ki je temelj financijskoga poslovanja, odredi kroz zaključak Zemaljskoga sabora, a zaključenje zemaljskoga računa se mora predati Zemaljskomu saboru. Dalje sudjeluje Zemaljski sabor putem glavnoga odbora.
Financijska kontrola
Zemaljskomu saboru stoji u okviru kontrole financijskoga poslovanja uz revizijski sud vlašći kontrolni organ Zemaljskoga revizijskoga suda na raspolaganju.
Zemaljski revizijski sud je organ Zemaljskoga sabora i kot takov, pri ispunjavanju svojih zadać, nij vezan na nikakove naredbe organov savezne uprave, nego je samo odgovoran Zemaljskomu saboru.
K zadaćam Zemaljskoga revizijskoga suda slišu osebito: kontrolirati financijsko poslovanje Zemlje; kontrolirati financijsko poslovanje javnih uredov kot i institutov, zakladov i fondov kimi upravljaju organi Zemlje ili osobe (peršonske zajednice) ke su u tu svrhu odibrali organi Zemlje kontrolirati financijsko poslovanje poduzeć ke Zemlja sama pelja ili na ki ima pravo na već od 25 % financijskoga dijela. Takovo financijsko sudjelovanje ekvivalentno je kontroli društav putem drugih financijskih ili drugih mjerov; ispitivanje namjeravanoga upotribljavanja i učinkovitosti financijskih potraživanj, ke je odobrila Zemlja, uključujući jamstva ka je Zamlja preuzela za područje jamstav; suradnja pri ocjenjivanju financijskih posljedic zakonskih nakanov Zemlje na molbu Zemaljskoga sabora ili jednoga od njegovih odborov; suradnja pri zajedničko-pravnoj financijskoj kontroli.
Zemaljski sabor kontrolira Zemaljsku vladu, to zlamenuje da je opunomoćen pregledati poslovodstvo Zemaljske vlade i ispitivati nje kotrige o svi predmeti izvršenja i potribovati sve odgovarajuće informacije. Izvan toga more Zemaljski sabor raspušćati Zemaljsku vladu ili pojedine kotrige pod odredjenimi uvjeti (votum nepovjerenja).
pravo na interpelaciju = pravo staviti pismena pitanja na kotrige Zemaljske vlade kot i kratka usmena pitanja pri sjednica
pravo rezolucije = pravo na izražavanje svojih željov u vezi s vršenjem izvršne vlasti u rezolucija
pravo citiranja = pravo kotrigov Zemaljske vlade biti nazoči pri tanačenju Zemaljskoga sabora kot i njegovih odborov
mogućnost odrediti istražne odbore za pregledivanje odredjenih poslov Zemaljske uprave
Posebna sredstva pravne kontrole su pravo da najmanje jedna tretina poslanikov more postaviti molbu na ukidanje nekoga Zemaljskoga zakona ako je protiv ustava i mogućnost podizanja optužbe protiv kotrigov Zemaljske vlade pred ustavnim sudom zbog prekršalja zakona u svojem službenom djelovanaju i zbog činov ki se kaznenopravno proganjaju.