Prema članku 2. Saveznoga ustavnoga zakona je Austrija savezna država ka postoji od saveza i dsvet saveznih zemalj. Savezno državni karakter Austrije je med drugim zbog relativno autonomnoga Zemaljskoga zakonodavstva. Podiljenje džavnih zadać izmed Savezom i Zemljam je srž savezno državne strukture. Ovo podiljenje kompetencijov Saveznoga ustavnoga zakona dili državne zadaće polig različnih državnih funkcijov (zakonodavstvo, uprava i sudske vlasti).
Na području zakonodavstva nabraja Savezni ustav zadaće ke pripadaju Savezu dokle svi neimenovani posli pripadaju Zemljam kroz opću klauzuru.
U Zemaljskom zakonodavstvu se razlikuje med Zemaljskim ustavnim pravom i jednostavnimi Zemaljskimi zakoni. Savezni ustav predvidja da se ustavno pravo Saveznih zemalj uredi u Zemaljskom ustavu. Zemaljski ustav je pravni sektor ki redi principijelne važnosti Zemalj. Ovde ide posebno za one norme ke odredjuju nastajanje Zemaljskoga prava. Polag ovoga pravoga Zemaljskoga ustava moru Zemlje izdati i pojedine zemaljske ustavne zakone i ustavne odredbe u jednostavni zakoni. Zemaljski ustav se „ne smi dotaknuti“ Saveznoga ustava. Savezni ustav stvara ada okvir za relativnu ustavnu autonomiju Zemalj. Zemaljsko ustavno pravo stoji tako u hijerarhiji pod savezno ustavnim pravom.
Usko povežena s načelnim značenjem Zemaljskoga ustavnoga prava je njegova visoka moć opstanka. Ova se vidi tako kot je nje proizvodnja odnosno promjena samo pod otežavajući okolnosti moguća. Ostalo Zemaljsko pravo se normira u jednostavni Zemaljski zakoni.
Principijelno postoju četire mogućnosti kako se moru predložiti prijedlogi zakonov Zemaljskomu saboru:
- vladin nacrt zakona -od Zemaljske vlade
- inicijativni prijedlog – od najmanje dvih poslanikov
- prijedlog odbora – od jednoga odbora
- narodno potribovanje
Ovako dojde do Zemaljskoga zakona – grafičko prikazivanje - (pdf, 11,7 MB)
Debata u prvom čitanju se mora ograničiti na dogovaranje o opći načeli prijedloga ili molbe. Za raspravu o zakonodavni prijedlogi, ke su doprinesli Zemaljskomu saboru, je osnovano jedanaest odborov.
U jedanaest odborov Zemaljskoga sabora se prethodno tanači o doprineseni prijedlogi zakonov. Odbori moru, ako se zakon posebno detaljno raspravlja, osnovati pododbore. Sjednice odbora odnosno pododbora nisu javne. Poslaniki moru ali pozvati stručnjake ili stručnjakinje na svoje tanačenje.
Po tanačenju u odbori odnosno pododbori, se održava javno tanačenje u drugom čitanju Zemaljskoga sabora. Drugo čitanje se sastoji od opće debate o prijedlogu u cjelini (opća debata) i tanačenja o pojedini dijeli prijedloga (špecijalna debata) kot i glasovanja.
Kad je prijedlog zaključen u drugom čitanju, slijedi treto čitanje, to je glasovanje u cjelini. Za zaključak Zemaljskoga sabora je potribna nazočnostnost od najmanje jedne tretine poslanikov u Zemaljski sabor i jednostavna većina danih glasov.
Zemaljski ustavni zakoni i u jednostavni zemaljski zakoni sadržane ustavne odredbe se moru zaključiti samo u nazočnosti od najmanje polovice poslanikov u Zemaljski sabor i većinom od najmanje dvih tretin predanih glasov.
Zemaljski poglavar obavijesti Savezno kancelarstvo o svi zaključeni zakoni.
Savezna vlada more uložiti obrazložen prigovor protiv zaključenja zakona Zemaljskoga sabora u roku od osam tajedan. U slučaju prigovora se zaključenje zakona smi objaviti samo ako Zemaljski sabor kroz ustrajni zaključak ostane pri svojoj odluki.
Sva zaključenja zakona Zemaljskoga sabora se moraju potvrditi dokumentom od strani predsjednika Zemaljskoga sabora. Ova potvrda dokumentov se izvrši potpisom pod zaključeni zakon. Po potvrdi dokumentov od strani predsjednika Zemaljskoga sabora se sva zaključenja zakona položu Zemaljskomu poglavaru na supotpis.
Po istečenju roka za prigovor, po odobrenju Savezne vlade ili po sastavljanju ustrajnoga zaključka ,mora Zemaljski poglavar objaviti zaključenja zakonov u Zemaljskom zakonskom listu. Ako u zakonu nije drugačije odredjeno, stupi na snagu kad dan isteče.
Zemaljsko pravo Gradišća se more pozvati u pravnom informacijskom sistemu Saveznoga kancelarstva (www.ris.bka.gv.at/lr-burgenland).